EMA preporučila davanje odobrenja za novi lijek za rijetku bolest motoričkih neurona
28.02.2024.
Europska agencija za lijekove (EMA) preporučila je davanje odobrenja za Qalsody (tofersen), novi lijek za liječenje odraslih bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), rijetkom i često fatalnom bolešću koja uzrokuje slabljenje mišića i dovodi do paralize. Qalsody je indiciran za liječenje odraslih osoba s ALS-om koje imaju mutaciju u genu za superoksid dismutazu 1 (SOD1).
U bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini koje kontroliraju voljne pokrete postupno propadaju, uzrokujući povećani gubitak funkcije mišića i paralizu mišića, uključujući mišiće dišnog sustava, što na kraju dovodi do zatajenja disanja. ALS je vrlo težak poremećaj. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika s ALS-om je dvije do pet godina.
Uzroci ALS-a nisu poznati, no vjeruje se da uključuju genetske i okolišne čimbenike. U približno 2% osoba koje žive s ALS-om, stanje uzrokuje genetska mutacija koja dovodi do proizvodnje neispravnog enzima SOD1, što uzrokuje odumiranje živčanih stanica.
Trenutačno je u Europskoj uniji odobren samo jedan lijek za ALS, riluzol. Bolesnicima se nudi potporna terapija za ublažavanje simptoma bolesti, kao što su fizikalna terapija, radna terapija i potpora za disanje. Postoji velika nezadovoljena medicinska potreba za učinkovitim terapijama koje uspijevaju očuvati funkciju mišića i produljuju život bolesnika s ALS-om.
Qalsody je protusmjerni (engl. antisense) oligonukleotid koji se veže na mRNA gena SOD1 kako bi smanjio proizvodnju proteina SOD1. Očekuje se da će smanjivanjem količine neispravnog proteina SOD1 ovaj lijek poboljšati simptome ALS-a.
Mišljenje EMA-inog Povjerenstva za humane lijekove (engl. Committee for Medicinal Products for Human Use, CHMP) temelji se na integriranom pristupu, uključujući ciljani način djelovanja lijeka, učinke zabilježene na životinjskom modelu SOD1, biomarkere i kliničke podatke.
Klinički podaci dobiveni su u randomiziranom, dvostruko slijepom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju u trajanju od 28 tjedana, na 108 bolesnika u dobi od 23 do 78 godina sa slabošću pripisanom ALS-u i mutacijom gena SOD1 potvrđenom u središnjem laboratoriju. U ispitivanju je 108 bolesnika nasumično raspodijeljeno u omjeru 2:1 kako bi primali ili lijek Qalsody ili placebo tijekom 24 tjedna. Laki lanac neurofilamenta (engl. neurofilament light chain, NfL) u plazmi mjeren je tijekom ispitivanja kao marker oštećenja i propadanja aksona (tankih struktura na živčanim stanicama koje šalju signale iz stanice). Smanjenje koncentracija NfL-a u plazmi od približno 60% opaženo je u bolesnika koji su primali lijek Qalsody u usporedbi sa skupinom koja je primala placebo, što ukazuje na smanjeno oštećenje neurona. Bio je prisutan i trend poboljšanja fizičke sposobnosti bolesnika koji su primali lijek Qalsody u usporedbi sa ispitanicima koji su primali placebo, što je bilo mjereno standardnom ljestvicom naziva ALS Functional Ratings Scale-Revised, ALSFRS-R.
CHMP je zatražio od podnositelja zahtjeva da dostavi dodatne podatke nakon davanja odobrenja, kako bi se dodatno pojasnile dugoročna djelotvornost i sigurnost lijeka Qalsody, na temelju otvorenog dugoročnog nastavka ispitivanja, suradnje s dva registra pacijenata i opservacijskog ispitivanja na temelju registra. Dodatno će bit ispitano može li primjena tofersena odgoditi ili čak spriječiti pojavu kliničke manifestacije ALS-a u presimptomatskih SOD1-ALS bolesnika.
Najčešće prijavljene nuspojave lijeka bile su bol, umor, pireksija (vrućica), artralgija (bol u zglobovima), mialgija (bol u mišićima) i povećane razine bijelih krvnih stanica i proteina u cerebrospinalnoj tekućini (tekućina oko mozga i leđne moždine).
CHMP se tijekom ocjene koristi i rizika lijeka Qalsody savjetovao s predstavnicima pacijenata kako bi se osiguralo da su potrebe i mišljenja bolesnika uzeti u obzir tijekom donošenja regulatornih odluka.
CHMP je preporučio davanje odobrenja u iznimnim okolnostima. Navedeno omogućuje bolesnicima pristup lijekovima za koje se ne mogu dobiti opsežni podaci kao u normalnim uvjetima zato što postoji jako malo pacijenata s tom bolešću, prikupljanje potpunih informacija o djelotvornosti i sigurnosti lijeka ne bi bilo etično ili je znanstveno poznavanje bolesti nepotpuno. Za ove lijekove postoje specifične obaveze i praćenje nakon davanja odobrenja.
Mišljenje CHMP-a bit će proslijeđeno Europskoj komisiji na usvajanje odluke o davanju odobrenja za stavljanje lijeka u promet na području Europske unije. Nakon davanja odobrenja za stavljanje u promet, svaka će država članica EU-a na nacionalnoj razini odlučiti o cijeni ovog lijeka, uzimajući u obzir njegovu potencijalnu ulogu ili primjenu u kontekstu svog nacionalnog zdravstvenog sustava.
