Povijest provjere kakvoće lijekova na području RH
HALMED-ov OMCL nastavlja dugu tradiciju provjere kakvoće lijekova u Hrvatskoj.
19. stoljeće donosi značajan razvoj ljekarništva na ovom području, što se očituje donošenjem prvih ljekarničkih zakona, udruživanjem ljekarnika, osnivanjem prvih ljekarničkih organizacija te stvaranjem prvih farmakopejskih propisa kojima se postavljaju zahtjevi kakvoće ljekovitih pripravaka. Industrijska revolucija utječe na sve vidove društva, pa tako i na onaj koji se bavi zdravljem te dolazi do prvog razvoja industrijske proizvodnje lijekova. Kako bi se zaštitilo zdravlje građana, Zakon o ljekarništvu brani prodaju tzv. "tajnih lijekova" (lijekova nedeklariranog sastava, često proizvedenih u novim industrijskim pogonima) u ljekarnama.
1919. godine Uredbom o ustrojstvu Ministarstva narodnog zdravlja, četvrto odjeljenje Glavne sanitetske uprave preuzima nadležnost nad osobljem ljekarni, pregledava ljekarne u zemlji te nadzire proizvodnju i prodaju lijekova kroz rad svojih inspektora. Prvi put na ovom području potrebno je tražiti odobrenje za prodaju od Apotekarskog odjeljenja za ocjenu vrijednosti droga i pripravaka.
1924. godine u Kraljevini SHS osniva se Centralni higijenski zavod i kreće uspostava prvog sustavnog pristupa javnom zdravstvu kao odgovor na nestandardizirane i neujednačene prakse u proizvodnji i korištenju cjepiva protiv boginja i antitoksina protiv difterije u svijetu. Državni nadzor nad proizvodnjom i prodajom lijekova na području Kraljevine SHS kreće 1925. godine osnutkom Sanitetskog savjeta temeljem Pravilnika o stalnom stručnom savjetu za ispitivanje lijekova. Međutim, unatoč pravom pristupu i sistematičnim provjerama, ne postoji jedan centralni laboratorij za vršenje ispitivanja već su ona raspodijeljena između odabranih ljekarni, državnih instituta i kliničkih bolnica.
1926. godine u Zagrebu je osnovan Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja, kao preteča buduće provjere kakvoće na teritoriju Republike Hrvatske.
Centralizacija i koordinacija cjelokupne proizvodnje lijekova na području današnje Republike Hrvatske ostvarena je 1939. godine kada je osnovan Banovinski zavod za proizvodnju lijekova biološkog i kemijskog sastava (PLIBAH, kasnije PLIVA), zadužen za proizvodnju bioloških proizvoda, veterinarskih seruma i cjepiva te humanih lijekova i cjepiva. PLIBAH je među ostalim obuhvaćao i Odjel za biološke proizvode pri Školi narodnog zdravlja, koji se bavio proizvodnjom pripravaka za humanu primjenu. Paralelno je osnovan i Zavod za kontrolu lijekova biološkog podrijetla, s ciljem ispitivanja svih pripravaka za humanu upotrebu (domaćih i uvoznih), a bez čije se kontrole i dozvole isti nisu smjeli stavljati u promet.
1956. godine od Škole narodnog zdravlja odvajaju se proizvodni Serovakcinalni zavod (kasnije Imunološki zavod) i prateći Zavod za kontrolu i ispitivanje imunoloških supstancija (kasnije Zavod za kontrolu imunobioloških preparata).
Premda se osnivanje Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova 1959. godine u jednu ruku smatra početkom samostalnog hrvatskog nadzora nad lijekovima (koji se zbog prethodne političke situacije i nadzora Stručnog savjeta za ispitivanje lijekova odvija iz Beograda), na urudžbenim zapisnicima nađenima u HALMED-u iz razdoblja od 1944. do 1947. godine već je uočljiv naziv ustanove "Zavod za ispitivanje lijekova - Federalna Država Hrvatska".
2003. godine Hrvatski zavod za kontrolu lijekova i Zavod za kontrolu imunobioloških preparata spojeni su u Agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
HALMED-ov OMCL kontinuirano održava i unaprjeđuje visok standard u provođenju provjere kakvoće koji je priznalo Europsko ravnateljstvo za kakvoću lijekova i zdravstvenu skrb (EDQM) te 2013. godine izdalo atestaciju o usklađenosti s normom HRN EN ISO/IEC 17025. Odjel je tijekom 2012. godine preuređen prema najvišim standardima te je tijekom proteklih godina opremljen najsuvremenijom opremom i analitičkim tehnikama kako bi mogao odgovoriti najvišim izazovima i zahtjevima u ispitivanjima koja se pred njega postavljaju te kompetentno provoditi svoju ulogu u zaštiti javnog zdravlja u Republici Hrvatskoj.
